Sta je stres? Lazarusov model

Znate li sta je najzanimljivije kod stresa? Nije problem u situaciji. Nije u tome koliko je nesto tesko. Problem je u proceni – u tome sta vi mislite o tome.’

SITUACIJA → PROCENA → STRES.

‘Richard Lazarus i Susan Folkman su 1984. godine objasnili nesto revolucionarno: stres nije ono sto nam se dogada. Stres je nase tumacenje toga sto nam se dogada. Dva coveka dobiju isti email od pretpostavljenog koji kaze: sastanak sutra u 9. Jedan slegne ramenima. Drugi veceras ne moze da spava. Ista situacija, drugacija procena, potpuno razlicit fiziologski odgovor.’

‘Hans Selye je sredinom proslog vijeka napravio jedno od najvazanijih razlicovanja u psihologiji stresa. Podijelio je stres na dva tipa.’ Pojavljuje se vizuelna tabla: levo zeleni panel EUSTRES, desno narandzasti DISTRES.

‘Eustres – pozitivan stres – je ono sto vas pokrece. Pripremate prvu radionicu, dicu ceka nesto novo, osjecate uzbudenje pomijesano sa trgom. To je eustres. Kratkotrajan je. Zavrsava se. Tijelo vraca u ravnoteze.’ 

‘Distres je drugaciji. Zamislite da radite u organizaciji gdje nema dovoljno resursa, gdje zahtjevi nikad ne prestaju, gdje je gotovo uvijek jos jedan hitan slucaj, jos jedno dete kojima treba pomoci, jos jedan rok. Telo ne prestaje biti u alarmnom stanju. I tada se dogada nesto ozbiljno.’ 

‘Pitanje za vas – i ne morate odgovoriti naglas, ali zaista promislite – koji od ova dva tipa stresa dominira u vasem zivotu u poslednjim mesecima?’

‘Dozvolite mi da vas za trenutak odvedem u biologiju. Obecavam da nece biti dosadno.’ Osmeh. ‘Kad vas mozak proceni da je nesto opasno – bez obzira da li je to pravi predator ili los email – triggera alarm koji se zove HPA osa. Hipotalamus, hipofiza, nadbubreg.’

‘U roku od milisekundi, adrenalin i kortizol plave vas krvotok. Srce ubrzava. Misici se zatezaju. Varenje staje – tjelo ne trosi energiju na probavljanje hrane kada misli da treba pobeci od lava. Fokus se suzuje na prijetnju.’ 

‘Ovo je genijalno za opasnost koja traje sekunde ili minute. Problem nastaje kada tijelo ne dobiva signal da je opasnost prosla. Kronican stres znaci kronican kortizol. A hronicni kortizol – tokom meseci i godina – tanga imunitet, spavanje, pamcenje, emocionalni kapacitet.’ 

‘Zelim da to cujes jer ponekad omladinski radnici misle da umor koji osjecaju je slabost. Nije. To je tijelo koje vam govori da je alarm predugo ukljucen. I to se moze promijeniti.’

‘Da rezimiram sto smo danas naucili: Stres je subjektivan – nastaje iz nase procjene, ne iz situacije. To znaci da imamo vise moci nad njim nego sto mislimo. Postoji pozitivni stres koji pokrece i negativni koji iscrpljuje. Vazniji nauciti razlikovati. I fiziologski, tijelo reaguje na psihologski stres jednako intenzivno kao na fizicku prijetnju – sto znaci da tehnike koje ucimo funkcionisu na dubokom bioloskim nivou.’

‘U sljedecoj lekciji cemo ici dublje: otkrit cemo cetiri razlicita nacina na koja tijelo i um reaguju na stres – i vjerojatno ces prepoznati sebe u bar jednom od njih. Do tada – jedan zadatak: Primijetite danas kada vas tijelo reagira na stres. Ne morate nista mijenjati. Samo primijetite. Svjesnost je uvijek prvi korak.’

Lekcija 1.1 uvodi temelj razumjevanja stresa kroz Lazarusov transakcioni model. Kljucna ideja: stres nije dogadjaj, vec nase tumacenje dogadjaja. Ovo je osnazvajuca poruka jer implicira da imamo uticaj nad vlastitim stresnim odgovorom.